Zbirka lektira
Lektire
Blog
četvrtak, prosinac 3, 2009
PRVA VERZIJA
Bilješke o piscu:
Miroslav Krleža rođen je 1893. god., a umro 1981. god. u Zagrebu. Najznačajnije je ime hrvatske književnosti. Pisao je pjesme, romane, pripovijetke, drame, kritike i eseje. Najpoznatiji Krležin roman je “Povratak Filipa Latinovitza”, a osim njih i: “Na rubu pameti”, “Zastave”, “Banket u Blitvi”, te drame: ”Vučijak”, “Golgota”, “Gospoda Glembajevi”.
Vrsta djela:
Novela
Tema:
Smrt domobrana i težak seljački život
Osobine stiha:
Likovi govore kajkavskim dijalektom.
Akustičke, olfaktivne, vizualne i taktilne slike.
Kratki sadržaj:
Jednom od šestorice domobrana, Vidu Tvrdaku, umrla je žena i on je ostao sam sa dvoje male djece. Pred odlazak u rat on odlazi na Markov trg, u vladu, tražeći smještaj za svoju djecu, no kao i mnogi drugi seljaci toga vremena, nailazi na nerazumijevanje i odlazi potišten. Kraljevska vlast ponižava jednog seljaka ne želeći ga čak ni saslušati. Takav njihov odnos u seljaku budi jad, mržnju, ali i veliku nemoć i nemogućnost opiranja vlasti. Još jedan od domobrana doživljava nepravdu.
Nakon težeg ranjavanja ponovno ga šalju na bojište, oduzimajući mu šest tjedana odmora. U trenucima bitke kod Bistrice Lesne, bitke za život i smrt, on neprestano misli na učinjenu nepravdu. Matija Križ je tragikomičan lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su sve što je ostalo nakon njegove smrti, a u njima se ocrtava sva jad i siromaštvo zagorskih seljaka. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je najtragičniji dio u kojem se miješaju suze, blato i krv. Kod Bistrice Lesne prolila se hrvatska krv, tu su zauvijek ostala tijela Vida Tvrdaka, Franje Blažeka, Štefa Loborca, Štefa Lovreka, Imbre Leceka i Matije Križa.
Analiza likova:
Vid Tvrdak
Hrvatski domobran, brine se za svoju djecu, ali mu nitko ne želi pomoći.
Mate Pesek
Hrvatski domobran, tužno pogiba u Bitci kod Bistrice Lesne.

DRUGA VERZIJA
Kratki sadržaj:
Sedam junaka ove pripovijesti živjeli su tihim, gorkim i teškim životom, te
su se mučili na zemlji da opstanu. Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. Mnoga sela su stradala od Turaka, ljudi poumirali od kolere i kuge, a samo se sjetimo katastrofe stubičke i ostalih bitaka. Onoga nedjeljnog jutra kad je trebalo da dođe do bitke domobran Trdak Vid bio je najtužniji jer nije mogao prestati misliti na svoju djecu koju nemože ostaviti samu kod kuće. Zadnju noć otišao je na Markov trg kako bi se potužio banu kako nezna što će sa djecom. Jadniku je žena umrla nekoliko dana prije. Ništa nije mogao učiniti te je djecu ostavio kod kuće. Pored Trdaka Vid stupao je Loborec Štef koji je bio stari frontaš te ga je rana na ramenu pekla pod remenjem koje je imao. Nije bio oženjen ni dva mjeseca kad su ga otrgli od njegove žene te ga bacili na frontu. Trebao je dobiti šest nedjelja dopusta no to su mu oduzeli. Bio je ogorčen još više kad nije bilo cipela za njega jer je bio na straži. Tražio je narednika no uzalud nije dobio cipele. Pošto je napao narednika otputovao je na frontu da ne dođe pred vojni sud. Tako su junaci vlakom putovali pa su u Karpatima promatrali kako su se mađarski vojnici međusobno pobili. Bilo je tiho nedjeljno jutro te su oficiri sa četama čekali zapovijed. Magla se polako spuštala, a u daljini su se čuli pucnjevi topova i pušaka. Kada je stigla zapovijed o napadu vladala je nervoza. Ruska strana je na njihov napad topovima žestoko uzvratila.Zviždaljke su počele zviždati iz sve snage, a domobrani su počeli trčati iz sve snage. Pored domobrana Lovreka Štefa trčao je Trdak Vid koji je odjednom pao na zemlju. Lovrek je mislio na najgore, te je ugledao svog prijatelja u krvi. Htio mu je pomoći ali je gospodin desetnik Pesek zaurlao na njega pa je morao nastaviti s borbom. Odjednom mu se zrno zabilo u prsa, a drugo u zemlju. Mislio je na Vida i na gospodina desetnika koji se izderao na njega. Odjednom je čuo mir i tišinu. Loborec Štef mislio je na svoje pravo i u tom trenu netko je počeo pucati na njega. Onako blatan, krvav i
izmoren već mu je svega bilo dosta pa se digao i počeo pucati iz svoje
puške, no nije dugo. U školi Bistrice Lesne mrtvozornik Palčić je čitao ostala pisma te rješavao poslove sa papirima. Taj dan nisu samo stradali desetnik Pesek sa šest junaka, već druga i treća satnija drugog voda. Ti seljaci cijeli su život gutali čađu i smrad, ustali su iz jednog groba i sada idu tiho u drugu jamu, u nepovrat.

TREČA VERZIJA
Bilješke o piscu:
Miroslav Krleža rodio se 1893. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise (“Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučjak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza , Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina itd.
Mjesto radnje:
Selo u Zagorju i Bistrica Lesna
Vrijeme radnje:
Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo.
Tema:
Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su u poginuli u toj bitci.
Ideja:
Bez obzira na poraz ili pobjedu, rat je iz perspektive vojnika uvijek tragičan. Hrabrost se kadkada i ne isplati.
Bilješke tijekom čitanja:
- Na početku novele primjećujem težak način pisanja, dugačke i složene
 rečenice koje mi je teško razumjeti
- Opis načina života rastužuje me
- Osjećam suosjećanje s “junacima”
- U pismima pred kraj novele vidim neku ironiju, vrlo su komična
- Osjećam veliko nezadovoljstvo i razočarenje jer nitko nije preživio
Najljepši ulomak:
“Divizijski mrtvozornik Palčić…” “…pozdrav od Ljubice Jankić.” (str. 29-30.)
Kratki sadržaj:
Pisac djelo započinje posvetom. Posvećuje ga šestorici palih domobrana i njihovom desetniku. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Vid Trdak, jedan od domobrana, ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Pred odlazak u rat traži pomoć od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti, no, kao i mnogi seljaci tog doba nailazi na nerazumijevanje i odlazi potišten. Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. Takav odnos u seljaku budi gnjev, mržnju, ali i veliku nemoć u opiranju vladi. Još jedan
od domobrana doživljava nepravdu. Nakon teška ranjavanja ponovno ga šalju na bojište oduzimajući mu šest tjedana odmora. U trenucima borbe
domobrani neprestalno misle o učinjenoj nepravdi. Matija Križ je
tragikomičan lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova
jedina ostavština, a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih
seljaka. Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je
najtragičniji dio u kojem se miješaju blato, suze i krv. Svi domobrani
pogibaju u teškim mukama doživljavajući grozote koje ni jedan čovjek
ne bi trebao doživjeti.
Dojam o djelu:
Djelo mi se nije naročito svidjelo. Teško je razumjeti ga, kratko je,
a radnja otužna i skromna. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško
razumjeti, opis je rječit i bogat, ali prerealan i zahtjeva čitatelja boljeg
želuca.
zbirkalektira @ 15:27 |Komentiraj | Komentari: 0
goog
Brojač posjeta
134495
Tražilica
Prilagođeno pretraživanje
Anketa
Čitate li sami lektiru ??


Index.hr
Nema zapisa.