Zbirka lektira
Lektire
Blog
subota, prosinac 5, 2009
PRVA VERZIJA
O djelu:
Ilijada je karakterističan ep, pjesma dulje pripovijesti u stihovima, u kojoj
se govori o nekoj temi važnoj za zajednicu. Obuhvaća sva sveopća pitanja
i probleme vremena iz kojeg potječe: religiju, socijalne probleme, da li je
čovijek smrtan ili nije itd. Ilijada je pisana u karakterističkom heksametru
(stih od šest stopa: 5 daktila i 1 spondej ili trohej). Heksametar kao
relativno dugački stih bio je prikladan za opsežno i ravnomjerno
pripovijedanje. Sastoji se od 24 ravnomjerna pjevanja. Homer je
slikovitost ostvario: invokacijom: "Srdžbu, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju
sina...", stalnim epitetima koji su karakteristični za epove: crni junaci, vrli
sini, divan junak..., aliteracijom, asonancom, polisidetonom te
asidetonom. Cijeli je ep pisan u inverziji čime je ostvarena ritmičnost i
dinamičnost stiha. Svaki stih počinje velikim slovom, rima je isprekidana i
neujednačena što ukazuje na slobodan stih. Najvažnije Homerovo stilsko
sredstvo je hiperbola. Uveličava osobine junaka približavajući ih
savršenstvu i nestvarnosti, no moramo uzeti u obzir da narodni
pripovjedači ne drže do same autentičnosti priče već je pokušavaju
napraviti što zanimljivijom. Ilijada se ističe uzvišenim i svečanim tonom,
pomalo kao himna ratnih događaja.
Tema:
U Ilijadi prevladavaju stalni motivi i teme: slike junačkih gozbi, prizori
borbi i junačke smotre vojske. Temeljni motiv je srdžba tesalskog kralja
Ahileja i njegova svađa sa kraljem Agamemnonom.
Kratki sadržaj:
Ilijada nosi ime po Iliju, drugom imenu grada Troje. Sadržaj obuhvaća
zadnjih 51 dan u završnoj, devetoj godini rata koji se vodio između Troje i
Grčke zato što je trojanski kraljevič Paris oteo lijepu Helenu, ženu kralja
Meneleja i opljačkao kraljevsko blago. Radnja počinje odbijanjem grčkog
kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom svećeniku, na što
se on razbijesni i za osvetu pošalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i
ostalih grčkih uglednika Agamemnon pristane vratiti kćer ocu, no sebi
zauzvrat uzme Ahilejevu robilnju Briseidu. Tu počinje prava radnja epa.
Ahilej se rasrdi, povuče iz vojske i rata te naloži majci da moli Zeusa da
oduzme grcima ratnu sreću kako bi uvidjeli koliko su ogriješili o njega.
Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na čelu sa Hektorom nanijeli
grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obećava
veliko blago i Briseidu. Još uvijek obuzet srdžbom Ahilej odbije, no dade
vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U
bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to čuje Ahilej obuze ga veliki
bijes, te se odluči osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac
djela, Ahilej ubije Hektora uz pomoć božice Atene. Danima poslije Ahilej
mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatraži sinove ostatke
ljubeći Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi prođe ga
srdžba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada završava pokapanjem Patrokla.
Uz samo pripovijedanje radnje, Homer ubacuje opise prirode, iscrpne
podatke o vojnicima i bojištima čime zapravo smiruje i usporava radnju.
Preko teme rata, prikazuje zle sudbine ljudi i težak život. Poseban opis je
onaj kada se Hektor oprašta od svoje žene i sina, znajući da odlazi u smrt
i da ih više nikad neće vidjeti. Opisujući ratne događaje i prikazujući
brojne žrtve, Homer nema određenu naklonost ni prema jednoj strani već
prema žrtvama i njihovim obiteljima. Samim ratnim vremenom i
okruženjem, Homer sebi otvara prostor da razvije sliku bojeva i prikaže
sjaj grčkih i trojanskih junaka. Opisi ratnih zbivanja i sukoba svjedoće o
pjesnikovu dobrom poznavanju ratnih događaja.
Analiza likova:
Homer se koristi velikim brojem likova no u središte zbivanja stavlja
grčkog junaka Ahileja. Ahilej je mlad čovjek divne vanjštine i velike
hrabrosti. Svojom izuzetnom vještinom ističe se kao najbolji grčki vojnik,
samom svojom pojavom utjeruje strah neprijateljima. Pošten je i odlikuje
se čvrstim i dobrim karakterom, no njegova slabost leži u nemoći da
svlada žestinu vlastitih emocija. Ide prema smrti i razočarenju, da bi kroz
to iskustvo spoznao cjelinu i smisao ljudske egzistencija na samom kraju
epa.
Kao nekakva suprotnost njemu, javlja se trojanski junak Hektor koji se
bori za domoljubne ciljeve i povodi patriotskim osjećajima čak žrtvujući
svoj život, dok se Ahilej povodi za osobnim osjećajima bijesa i srdžbe.
Uz smrtnike, važnu ulogu u Homerovom spjevu imaju i bogovi.
Opisuje ih kao bića u ljudskom obliku sa nadnaravnim moćima,
ali ljudskim karakterom, tako da se i oni povode za osobnim osjećajima
i ciljevima miješajući se u rat. No to miješanje Homer ne prikazuje kao
neku nadprirodnu silu, dapače kao nešto logično. Božansko djelovanje ne
prekida tijek radnje čudesnim obratima događaja, već pridonosi njenom
razvoju.

DRUGA VERZIJA:
Bilješke o piscu:
Homer je grčki pjesnik kojemu se pripisuju epovi Ilijada i Odiseja,
najstarija sačuvana djela ne samo grčke nego i europske književnosti.
Nastali su otprilike u 8. st. prije Krista, a predstavljaju završnu fazu dugog
i plodnog razvoja grčke epske poezije. Pripisuju se Homeru, o kojem nema
pouzdanih podataka. Temeljem legendarnih biografija smatra se da je
Homer bio rodom iz Smirne u Maloj Aziji, gdje je bila razvijena bogata
tradicija epske poezije. U antici su ga jednodušno smatrali povijesnom
osobom. Sumnja u njegovo postojanje pojavila se tek u posljednjim
stoljećima našeg vremena kada je pokrenuto tzv. homerovo pitanje.
Epovi Ilijada i Odiseja ostavili neizbrisiv trag u književnosti i uopće
umjetnosti naše civilizacije. Postavši uzor epske poezije najjači utjecaj
izvršili su na grčku književnost kasnijih stoljeća, a zatim i na rimsku. Po
svojoj trajnoj umjetničkoj i duhovonoj vrijednosti teško bi se u cjelokupnoj
svjetskoj književnosti moglo naći djelo koje bi se moglo usporediti s
Homerovim.
Mjesto radnje:
Grad Troja u Grčkoj (drugo ime za Troju je Ilij).
Vrijeme radnje:
Trojanski rat – Homer prikazuje 51 dan u završnoj desetoj
godini rata koji se u antici smatrao povijesnom činjenicom.
Tema:
Ahilejeva srdžba i njene kobne posljedice; priča o trojanskom ratu.
Stih:
Heksametar
Kratki sadržaj:
Najveći grčki junak u Troji, tesalski kralj Ahilej sukobio se s vrhovnim
zapovjednikom Agamemnonom koji mu je oteo lijepu robinju Brizeldu. U
svom bijesu Ahilej više ne želi sudjelovati u boju, no u borbu ga vraća
želja da se osveti Hektoru, glavnom trojanskom junaku koji mu je ubio
prijatelja Patrokla. U dvoboju Ahilej ubija Hektora. No po dolasku
Hektorova oca trojanskog kralja Prijama. Ahilej suosjeća s njim,
zaboravlja osvetu i vraća mrtvog sina ocu.
Analiza likova:
Svi junaci Ilijade idealne su osobe čije su osobine jasno zacrtane.
Ahilej
Glavni lik, tesalski kralj, mlad čovjek divne vanjštine i velike hrabrosti.
Izuzetno je vješt u borbi i nadmašuje sve grke. Samom pojavom unosi
strah neprijatelju. Izuzetan je govornik. Plemenit je, ne može savladati
svoje emocije, nagle naravi.
Agamemnon
Vrhovni zapovjednik grčke vojske
Hektor
Trojanski junak
Prijam
Trojasnki kralj, Hektorov otac
Bogovi
Apolon, Atena...
Posjeduju nadljudske moći, ali su karakterom nalik ljudima.
 
zbirkalektira @ 20:17 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
goog
Brojač posjeta
128170
Tražilica
Prilagođeno pretraživanje
Anketa
Čitate li sami lektiru ??


Index.hr
Nema zapisa.